Deepfake kriza se nastavlja, pa je američki kongres jednoglasno usvojio još jedan korak ka donošenju zakona protiv ove pošasti (Disrupt Explicit Forged Images and Non-Consensual Edits (Defiance) Act). To bi trebalo da bude prva zakonska odredba koja uređuje neki problem koji je u vezi s AI tehnologijom.
Stručnjaci upozoravaju da će ovakvih sadržaja biti sve više i da velike platforme moraju da preduzmu sve da im stanu na put. Deepfake reklame na kojima se na primer vidi zamagljena slika popularne glumice Jenne Ortege su početkom godine pokazale kako ova tehnologija može da se zloupotrebi. Poslužile su kao reklama za igru u kojoj korisnici mogu da svlače i oblače Ortegu, a jedan od problema je bio i u tome što se koristila fotografija koja je snimljena u vreme kada je bila maloletna.
Ovo je tek jedan u nizu slučajeva, a sve su češće pogođeni i obični građani. Novousvojeni akt žrtvama garantuje da mogu da tuže počinioce koji namerno „proizvode, distribuiraju i kupuju“ deepfake sadržaje, posebno kada se radi o lažnim porno filmovima i drugim sadržajima u koje je nečiji identitet smešten bez njenog/njegovog pristanka. U pitanju je važan korak ka zaštiti žrtava.
Current laws don’t apply to deepfakes, leaving women and girls who suffer from this image-based sexual abuse without a legal remedy.
It’s time to give victims their day in court and the tools they need to fight back.
I urge my House colleagues to pass this bill expediently. https://t.co/vPL00BtYKC
— Senator Dick Durbin (@SenatorDurbin) July 24, 2024
Za zakon se borila i političarka i aktivistkinja Alexandria Ocasio-Cortez, koja je i sama više puta bila žrtva tvoraca deepfake pornografije.
Tagovi: cyber kriminal, deepfake, zakon
